Damir Mrkonjic je legenda CARNetovog Racunalno - komunikacijskog cvorista Split. Proslogodisnji je dobitnik CARNetove godisnje nagrade koja mu je dodijeljena za njegov velik doprinos razvoju CARNetove mreze u najjuznijim dijelovima Hrvatske. Neposredno pred petu obljetnicu uspostavljanja prvog CARNetovog cvora u Splitu razgovorali smo s njime o razlicitim temama vezanim uz njegov posao, CARNet u Splitu i opcenito Internet.

Razgovor s Damirom Mrkonjicem

Vi ste proslogodisnji dobitnik godisnje CARNetove nagrade, priznanja koje se svake godine dodijeljuje najvise jednom CARNetovom djelatniku ili suradniku. Nagrada Vam je dodijeljena za izuzetna postignuca u razvoju CARNetove mreze u najjuznijim dijelovima Hrvatske. Od cega se, u stvari, sastoji Vas posao u CARNetu?

Najvazniji dio posla je funkcioniranje CARNet cvorista u Splitu, kao i ostale CARNetove opreme instalirane po ustanovama splitskog sveucilista (u Splitu, Dubrovniku, Zadru i Sibeniku). Uz to ide i niz drugih poslova kao npr. pomoc sistem inzenjerima zaposlenim na ustanovama sveucilista, organizacija i odrzavanje tecajeva, odrzavanje CARNetovog javnog racunala, briga o informacijskim servisima na ovom podrucju, pomoc korisnicima, razne prezentacije CARNeta i sl.

Nedavno su u Splitu odrzani Dani CARNeta, manifestacija na kojoj je, izmedu ostalog, svecano pustena u pogon i nova ATM oprema. Kada je prvi puta uspostavljena veza izmedu CARNetovog splitskog cvora i glavnog cvora u Zagrebu, te kako se uopce razvijao splitski dio CARNeta?

Prvo CARNet cvoriste u Splitu uspostavljeno je u studenom 1992 - dakle za koji dan obiljezit cemo petu godisnjicu CARNeta i Interneta u Splitu. To prvo cvoriste postavljeno je na Fakultetu elektrotehnike strojarstva i brodogradnje na kojem sam tada bio zaposlen. Sljedeca faza u razvoju CARNeta nastupila je u rujnu 1993 kada su postavljena cvorista CARNeta na 8 ustanova u Splitu i na 3 ustanove u Dubrovniku. Tada su otvorena i 2 modemska ulaza u Splitu. Kako je oko odrzavanja cvorista CARNeta bilo sve vise posla te ga vise nisam mogao obavljati paralelno sa ostalim poslovima na fakultetu, sredinom 1994 zaposlen sam u SRCU te sam u potpunosti preuzeo odrzavanje CARNet cvorista za Dalmaciju.

Tijekom 1994 u Splitu je broj modemskih ulaza povecan prvo na 5, a onda i na 10. Krajem te godine otvorili smo i 3 modemska ulaza u Dubrovniku. Sljedece godine povecane su brzine veza prema Zagrebu i Dubrovniku na 33.6 kbps, a takodjer su povecane brzine veza i prema nekim ustanovama koje su ostvarivale najvise prometa. Takodjer je pocela i zamjena starijih cvorisnih racunala novima na onim ustanovama koje su imale veci broj korisnika i razvijene informacijske servise. Takva praksa nastavljena je i u 1996, kada je spojeno i jos nekoliko ustanova medju kojima i Filozofski fakultet u Zadru. Krajem te godine, nakon dugotrajnog cekanja zbog tehnickih problema u HPT-u, uspostavljena je i ATM veza prema Zagrebu.

Tada smo napravili i prvi video prijenos prilikom proslave 40 godina Fakulteta elektrotehnike i racunarstva. U ovoj, 1997. godini nastavilo se raditi na povecanju brzina veza izmedju cvorista i ustanova sveucilista. Tako da su danas sve veze na 33.6 kbps, a prema 3 fakulteta uspostavljena je veza na 128 kbps. U svibnju ove godine postavljeno je cvoriste i na odjelu splitskog Pomorskog fakulteta u Sibeniku, pa danas imamo CARNet cvorista u svim zupanijskim sredistima u Dalmaciji.

U medjuvremenu je na nekoliko ustanova izgradjena lokalna mreza, u vecini slucajeva radilo se o malim mrezama koje povezuju ucionice i cvorno CARNet racunalo. Upravo ovih dana na 5 splitskih fakulteta dovrsava se lokalna mreza. Krajem lipnja je i na Filozofskom fakultetu u Zadru pustena u pogon lokalna mreza.

Zadovoljava li danasnja veza izmedu Splita i Zagreba trenutne potrebe lokalne CARNetove zajednice?

Danasnja ATM veza od 155 megabita u sekundi zadovoljava sve potrebe. S obzirom na brzi razvoj Interneta tesko je reci do kada ce biti tako.

Koje sve funkcije danas obavlja CARNetov cvor u Splitu i s kakvom opremom raspolaze? Koje su usluge i servisi na rasplaganju CARNetovim korisnicima u Splitu?

Imamo dosta opreme i vec postaje pomalo problematicno s prostorom. Pored komunikacijske opreme potrebne za ostvarivanje veza prema Zagrebu i prema ustanovama Sveucilista tu su i racunala koja obavljaju razlicite funkcije - od nameservera za ovo podrucje do public racunala.

Kao sto sam ranije rekao osnovna funkcija je funkcioniranje svih veza prema svijetu i prema ustanovama. Danas je u Splitu spojeno 12 ustanova, u Dubrovniku 4, u Zadru dvije i u Sibeniku jedna. Na vecini ustanova postoje zaposleni sistem inzenjeri koji odrzavaju opremu uz moju pomoc. Korisnici na svim ustanovama imaju na raspolaganju sve mrezne usluge i servise na Internetu. Situacija ce biti jos bolja kad se zavrse lokalne mreze.

Vec cetvrtu skolsku godinu u Splitu odrzavamo tecajeve SRCA cime nasim korisnicima dajemo cjelovitu obuku u koristenju mreznih resursa na Internetu.

Od prosle godine u Splitu je u funkciji i javno racunalo, na kojem korisnicke racune mogu dobiti svi oni na cijim ustanovama jos nema CARNet cvorista te profesori u skolama, sluzbenici drzavnih ustanova kao i ostali zainteresirani gradjani iz ovog podrucja.

Na ovom javnom racunalu moguce je i otvaranje gostujucih informacijskih servisa (WWW, gopher ili mailing liste). Danas je najvise gostujucih webova medju kojima isticem Osnovnu skolu Pujanki i Klinicku bolnicu Split.

Na ovom podrucju postoje i dva faks posluzitelja - u Splitu i Dubrovniku. Jedan od servisa koje smo uveli je i whois++. Danas su ovim servisom pokrivene sve ustanove clanice CARNeta na ovom podrucju.

Takodjer treba napomenuti da cesto sudjelujemo na razlicitim prezentacijama. Kako se na ovom podrucju desava dosta medjunarodnih konferencija, seminara i sl. vrlo cesto smo pozvani od strane organizatora da na mjestu odrzavanja takvog skupa uspostavimo privremeno CARNet/Internet cvoriste. Medju takvim skupovima posebno isticem seminar za nastavnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine odrzan pocetkom 1996 u Neumu u organizaciji njemackog UNESCO-a. Tada smo u hotelu formirali ucionicu sa 12 racunala spojenih na Internet poprecnom vezom prema Splitu i zajedno s njemackim predavacima naucili prisutne nastavnike osnovama koristenja Interneta. Nakon sto je proradila ATM veza ceste su i video konferencije - krajem listopada odrzana je video konferencija na 3. simpoziju Hrvatskog drustva za medicinsku informatiku.

Brine li CARNet dovoljno za korisnike izvan Zagreba? Posebno, osjecaju li se CARNetovi korisnici u Splitu zapostavljeni u odnosu na CARNetove korisnike u Zagrebu? Misle li mozda da su korisnici u Zagrebu privilegirani i da im je na raspolaganju kvalitetnija oprema ili nesrazmjerno vise opreme u odnosu na korisnike u Splitu?

Mogu reci da se nakon pojave CARNeta puno promijenilo u odnosu 'Metropole' prema ustanovama na ovom podrucju. Ranije dok sam radio na fakultetu je vrlo tesko bilo doci do neke racunalne opreme. Nakon 1992 i pocetka rada CARNeta nabavljeno je dosta nove opreme, a vecina splitskih fakulteta je dobila i informaticke ucionice o kojima su ranije mogli samo sanjati. Naravno, potrebe su prilicno velike i jos uvijek nedostaje dosta racunala.

Postoji li, mozda, u Vasoj sredini odreden otpor prema uvodenju novih tehnologija u praksu? Splitski cvor se inace smatra jednim od najuzornije vodenih dijelova CARNeta. Koliko je to rezultat osobnih napora, a koliko je to rezultat razumijevanja i podrske Vase okoline? S kojim se problemima suocavate u Vasem poslu?

Otpora uvijek ima i gotovo na svakoj ustanovi mozete naci ljude koji ne shvacaju korist koju ustanova ima od CARNeta i veze sa svijetom koju dobiva. Na srecu puno je vise onih koji se CARNetovom opremom koriste i svakodnevno preko Interneta komuniciraju s kolegama sirom svijeta i dolaze do niza korisnih informacija. Razumijevanja ima dosta - dovoljno je samo spomenuti da se nasi tecajevi odrzavaju u ucionicama na 4 fakulteta i da se usprkos preopterecenosti ucionica uvijek nadje mjesta i za tecajeve.

Istina je da sam ulozio dosta osobnog napora u sve, ali imao sam dosta i pomoci od grupe suradnika koji su sada zaposleni kao sistem inzenjeri na nekoliko fakulteta. Na zalost, zbog nerazumijevanja potrebe za poslom sistem inzenjera na nekim fakultetima dvoje suradnika je bilo prisiljeno potraziti drugi posao.

Jedna od tema koje se cesto spominju je i pitanje sigurnosti sustava na mrezi. Kakva je situacija po tom pitanju na dijelu mreze koji je pod Vasim nadzorom? Kakvo je Vase rjesenje za probleme takve vrste?

I ovdje je primjeceno nekoliko slucajeva 'provala' ili pokusaja provala na racunala. Uglavnom se takve pojave i njihovi pocinitelji vrlo brzo otkriju i stave pod nadzor. Rjesenja na zalost nema dok se ne uspostave zakonski odnosi koji definiraju ovo podrucje. Da ne postoji zakon koji sankcionira kradju po samoposlugama sigurno je da bi bilo puno vise ukradenih stvari. Tako je i u racunarstvu - danas je sve sto se moze napraviti da neki faklutet kazni svog studenta koji se bavi takvim stvarima. A kako na fakultetima cesto postoji nerazumijevanje problematike, onda treba dugo cekati dok se takve kazni. U medjuvremenu oni maltretiraju sve ostale korisnike. Vecina takvih su losi studenti pojedinih fakulteta koji po cijeli dan sjede u racunarskim laboratorijima i zauzimaju mjesta za racunalima dok dobri studenti do racunala ne mogu zbog njih.

U razgovoru za CARNet novosti C-CERT djelatnici Cedomir Igaly i Damir Rajnovic ustvrdili su da su hrvatski "crackeri" (provalnici u sustave) vecinom amateri koji samo kopiraju tuda rjesenja. Kakvo je Vase misljenje o hrvatskoj "underground" racunalnoj sceni? Postoji li ona uopce, postoji li ona u Splitu? Koliko su opasni hrvatski "crackeri"?

Ja se u potpunosti slazem s kolegama, a to mogu i iz osobnog iskustva potvrditi. U Splitu postoji grupica ljudi (bolje reci djece) koja se bavi takvim stvarima. Splitski crackeri aktivirali su se pod utjecajem onih iz Zagreba i primjecuje se da se radi o losim ucenicima losih ucitelja.

Cinjenica da se radi o amaterima ne umanjuje stetu koju mogu napraviti. U stvari, ponekad vise stete naprave bas zbog neznanja i zbog toga sto sve rade bez razumijevanja. Najveci problem koji stvaraju je veliko gubljenje radnog vremena za kontroliranje njihovih aktivnosti i popravljanje steta koje naprave.

Mogu li korisnici u Splitu uskoro ocekivati neke novosti u radu CARNetovog splitskog cvora, planira li se uvodenje u uporabu neke nove opreme ili pokretanje nekih novih servisa? Kakva je buducnost CARNeta u Splitu?

Stalno ima nekih novosti u radu CARNeta. Ono na cemu se upravo radi je uspostavljanje brzih ATM veza prema Dubrovniku i Zadru. Ovo ce prvenstveno olaksati zivot korisnicima iz Dubrovnika jer je veza prema tom gradu vec godinu dana katastrofalno preopterecena. U planu je i povecanje broja modemskih ulaza u Splitu i Dubrovniku i uvodjenje modemskih ulaza u Zadru. Omogucili smo i ustanovama koje imaju mogucnosti za to da dobiju po jedan modemski ulaz za svoje potrebe. Takodjer ce biti ubrzane i neke gradske veze, pa ce ustanove sada vezane na 128 kbps, uskoro dobiti vezu na 10 megabita u sekundi. To istovremeno znaci da ce se ustanovama danas vezanim na 33.6 kbps brzina povecati na 128 kbps. Uskoro se ocekuje i spajanje splitskog Medicinskog fakulteta na CARNet.

Sigurno je da ce biti i jos novosti, o cemu sigurno puno vise mogu reci kolege koji planiraju CARNetovu infrastrukturu.

Pogledajte takoder:

(c) 1997 CARNet novosti