![[ CN home ]](../../../arhiva/images/home01.gif){kind=small}
![[ Search ]](../../../arhiva/images/search01.gif){kind=small}
Razgovor s prof. dr. Oliverom Popovom
Prof. dr. Oliver Popov predsjednik je Izvrsnog odbora MARNet-a (Macedonian Academic and Research Network). Krajem kolovoza 1997. godine boravio je u Zagrebu u svojstvu predsjednika programskog odbora Trece CEENet-ove radionice (3rd CEENet Networking Technology Workshop) koja se u to vrijeme odrzavala u Zagrebu. Bila je to prilika da dr. Popovu postavimo nekoliko pitanja o CEENet-u, ovogodisnjoj radionici i Internetu u Makedoniji. Razgovor je voden predzadnjeg dana odrzavanja radionice.
Kako ocjenjujete ovogodisnju radionicu? Da li ste zadovoljni postignutim?
prof. dr. Oliver Popov: Radionica zavrsava sutra
i vrlo sam zadovoljan postignutim.
U potpunosti smo realizirali cijeli program radionice.
Posebno sam zadovoljan zato sto smo imali jako intenzivan program.
Nasa je zelja, a i zelja nasih spoznora, da vrijeme odredeno za
radionicu bude maksimalno iskoristeno. Polaznici radionice dolaze
iz razlicitih sredina, neki dolaze iz sredina koje posjeduju
jako kvalitetne veze prema ostatku Interneta, a neki dolaze iz
zemalja koje tek ostvaruju svoje prve medunarodne Internet veze
tako da im je vecina informacija i materijala nedostupno.
Za njih smo tijekom radionice pripremili nekoliko pravih "lavina"
informacija koje ce moci i kod kuce dodatno proucavati i obradivati,
te koristiti ih u razvoju svojih, u prvom redu, akademskih i
znanstvenih mreza ali i drugih mreznih organizacija u svojim zemljama.
Kako ocjenjujete suradnju s CARNet-om i Ministarstvom znanosti vezanu uz organizaciju ove radionice?
prof. dr. Oliver Popov: Ocjenjujem je izvrsnom. Mislim da radionica ne bi mogla biti tako uspjesna niti bi mogla realizirati svoj program bez te suradnje. Svake godine osvjezavamo program svojih radionica novim materijalima. Oko 30 posto radionice svake godine cine novi sadrzaji i nove teme. Ove godine imali smo na raspolaganju izvanrednu infrastrukturu koju smo iskoristili za uvodenje tema poput ATM-a i frame relay tehnologije. Takoder smo imali i predavanja o bezicnim mrezama, a predstavnik tvrtke Cisco, koja je i jedan od spoznora nasih radionica od samog pocetaka njihovog odrzavanja, takoder ce odrzati predavanje o novim i naprednim mreznim tehnologijama.
CEENet, izmedu ostalog, predstavlja zemlje srednje i istocne Europe pred medunarodnim institucijama, osobito pri dodjeljivanju i raspodjeli novcane pomoci za izgradnju i razvoj akademskih mreza.
prof. dr. Oliver Popov: CEENet, u stvari, koordinira takve poslove. Te poslove je jednostavnije realizirati ako medunarodne ustanove koje dodijeljuju novcana sredstva suraduju s medunarodnom organizacijom koja predstavlja institucije koje primaju tu pomoc. U tom je slucaju, ne samo lakse doci do tih sredstava, nego i osigurati nadzor nad njihovim koristenjem.
Koje uvjete obicno treba zadovoljiti pri dobivanju novcane pomoci od zapadnoeuropskih zemalja?
prof. dr. Oliver Popov: Uobicajeno je da je, kad se radi o projektima u koje je ukljucena Europska unija, jedan od preduvijeta to da su oprema ili tehnologija u koju se ulazu dobivena sredstva vecim dijelom i proizvedena u zemljama clanicama Europske unije. To je jedan od uobicajenih uvjeta. Takoder, novcana pomoc je namijenjena prikljucivanju na europski backbone.
U izradi je prijedlog projekta kojim bi se sufinanciralo najmanje udvostrucenje brzina medunarodnih veza koje imaju zemlje clanice CEENet-a. O cemu je tocno rijec?
prof. dr. Oliver Popov: Projekt koji ste spomenuli je
jos uvijek u fazi definiranja.
On bi, na neki nacin, trebao predstavljati drugu fazu
projekta kojim se CEENet bavio u razdoblju od 1994 do 1996 godine.
Taj se projekt tada odnosio na unaprijedivanje lokalne mrezne
infrastrukture onih zemalja clanica CEENet-a koje su istovremeno bile
i clanice PHARE programa.
Prijedlog za novi projekt sastoji se od toga da se financijski potpomognu zemlje srednje i istocne Europe radi svojevrsnom prikljucivanju europskom projektu 10-34 kojim se u zapadnoj Europi treba izgraditi medunarodna mreza brzine od najmanje 34 Mbps. Nekoliko zemalja s podrucja srednje i istocne Europe vec su pridruzene clanice tog projekta. Cilj je naseg prijedloga omoguciti da i ostale zemlje srednje i istocne Europe ne ostanu izvan tih zbivanja.
U tom smislu zelimo osigurati sredstva kojima bi se najprije pomoglo da one clanice CEENet-a koje imaju najslabije medunarodne veze dobiju veze od najmanje 2 Mbps, zatim da one zemlje koje vec imaju medunarodne veze od oko 2 Mbps ostvare veze od 10 Mbps, a one koje vec imaju ili planiraju ukoro imati veze od 10 Mbps nadograde ih na 22 Mbps. Dobivena sredstva trebala bi se ravnomjerno raspodijeliti medu zemljama clanicama CEENet-a.
Kada bi taj projekt mogao biti realiziran?
prof. dr. Oliver Popov: Projekt ide u ocjenjivanje vec ove jeseni. Ako prijedlog bude prihvacen sve sto je zamisljeno trebalo bi biti i realizirano do sredine ili kraja 1999 godine. Prve rezultate ocekujemo vec krajem 1998 godine.
Kakva je situacija s Internetom u Makedoniji?
prof. dr. Oliver Popov: U Makedoniji postoji vrlo
veliki interes za Internet. Internet je
u Makedoniji poceo 1995 godine. I prije toga su postojali neki
izolirani slucajevi prikljucivanja na Internet, razmjene
elektronicke poste i slicno.
Danas postoje tri Internet providera u Makedoniji. To su nacionalni Telecom, MARNet - Makedonska akademska i znanstvena mreza i jedan privatni davatelj Internet usluga. Obzirom da jos uvijek nisu doneseni svi potrebni zakoni, samo je MARNet prikljucen na europski backbone i clan je svih odgovarajucih medunarodnih institucija. Ostali davatelji usluga prikljuceni su na odgovarajuce providere u USA. MARNet upravlja s MK top level domenom. MARNet je danas dio Univerziteta u Skopju, a radimo na tome da, kao i u Hrvatskoj, postane vladina agencija.
Koje su brzine medunarodnih i lokalnih MARNet-ovih veza?
prof. dr. Oliver Popov: U Makedoniji postoje dva sveucilista, jedno je u Skopju, a drugo u Bitoli. Nedavno je zavrsen projekt umrezavanja Univerziteta u Bitoli, dok je Univerzitet u Skopju u potpunosti umrezen jos 1991. godine. Posao umrezavanja Univerziteta u Bitoli obavit ce HP i Cisco. Bitola je vec povezana s Skopjem, tj. MARNet-om. Brzine unutar sveucilista iznose 10 Mbps, a medunarodna veza prema Europi jos uvijek iznosi 64 kbps, ali uskoro bi trebala biti povecana na 256 kbps.
(c) 1997 CARNet novosti