Opcenito o BITNET mrezi

Razgovor s Miroslavom Milinovicem, posljednjim
hrvatskim BITNET administratorom

Krajem travnja 1997 godine CARNet je objavio da jedini hrvatski BITNET cvor - racunalo HRZAGS11 istupa iz BITNET mreze. Ta informacija, kao i cinjenica da se krajem 1997 godine gasi BITNET mreza u cijelom svijetu, bili su poticaj za razgovor s Miroslavom Milinovicem, posljednjim hrvatskim BITNET administratorom, te za kratko podsjecanje na povijest BITNET-a.

BITNET (Because It's Time Network) je racunalna mreza nastala u USA u svibnju 1981. godine medusobnim povezivanjem racunala na City University of New York (CUNY) i Yale University. Godinu i pol nakon toga, BITNET se vec bio prosirio do Kalifornije i ukljucivao je oko dvadesetak institucija. Njegova popularnost je i dalje rasla, te je u trenutku svoje najvece ekspanzije obuhvacao nekoliko tisuca velikih racunala u sezdesetak zemalja sirom svijeta.

BITNET mreza razmjenjuje podatke na principu koji se zove "store-and-forward" ili "message-switching". To znaci da se datoteke (ili poruke) prenose redom od racunala do racunala koje se nalaze na putu izmedu polaznog racunala i konacnog cilja. Pri tome se cijele datoteke privremeno pohranjuju na svakom od meduracunala do trenutka kad se proslijeduju slijedecem u lancu. Na taj nacin nije nuzno da u trenutku pokretanja prijenosa bude otvoren cijeli put izmedu krajnjih racunala. Eventualan privremen prekid veze izmedu nekih racunala u lancu ce odgoditi, ali ne i sprijeciti konacnu isporuku datoteke do krajnjeg cilja.

Zbog toga sto je izgraden na "store-and-forward" principu, BITNET-ov osnovni servis je prijenos datoteka. Svi ostali BITNET servisi, poput elektronicke poste, pristup udaljenim arhivama i slicno, izvedeni su iz toga. BITNET ne omogucava implementaciju servisa koji zahtijevaju trenutne odgovore. Zauzvrat, BITNET veze su robusne i ne zahtijevaju velike brzine prijenosa. Mrezni protokol koji se rabi u BITNET-u je IBM-ov NJE protokol (ili neka od inacica ili emulacija tog protokola, na primjer JNET za VAX/VMS operativni sustav). BITNET nije organiziran hijerarhijski s domenama poput Interneta, a administracija BITNET mreze je strogo centralizirana. Svi cvorovi se upisuju u centralnu tablicu koja se jednom mjesecno distribuira BITNET mrezom.

BITNET je iskljucivo znanstvena, istrazivacka i obrazovna mreza. Svaka uporaba ove mreze u komercijane ili politicke svrhe je zabranjena.

Europski dio BITNET mreze poznat je pod imenom EARN (European Academic and Research Network). EARN je u vrijeme najvece popularnosti BITNET-a cinilo preko 600 institucija u vise od 40 zemalja clanica diljem Europe, ali i na Srednjem Istoku i Africi. Hrvatska (CARNet) je u ljeto 1994. primljena u clanstvo EARN-a.

Prvi BITNET cvorovi u Hrvatskoj bili su YUZGSC21 - racunalo IBM 4341 s MVS operacijskim sustavom smjesteno na SRCU, koje je u BITNET tablice uvedeno 15. srpnja 1990. i YUZGRB51 - VAX racunalo na Institutu Ruder Boskovic koje je u BITNET ukljuceno 15. sijecnja 1991. Oba BITNET cvora brisana su iz tablica u prosincu 1993.

Prvi i jedini stroj koji je nosio Hrvatsku oznaku u BITNET-u bio je HRZAGS11. Rijec je o racunalu IBM ES9000-190 s operativnim sustavom VM/ESA koje je uvedeno u BITNET tablice 20. srpnja 1994. To je racunalo na raspolaganju korisnicima u SRCU od prosinca 1992. kao dio IBM-ovog programa suradnje s akademskim institucijama u srednjoj i istocnoj Europi (IBM Academic Initiative).

Hrvatski BITNET cvor HRZAGS11 istupio je iz BITNET mreze 1. svibnja 1997, a cjelokupna BITNET mreza prestat ce s radom 31. prosinca 1997.

Razgovor s Miroslavom Milinovicem, posljednjim hrvatskim BITNET administratorom

Do kraja ove godine ugasit ce se cjelokupna BITNET mreza. Koji su razlozi tome?

Miroslav Milinovic: Europski dio BITNET-a poznat je pod imenom EARN, a nastao je sirenjem BITNET-a s americkog na ostale kontinente, prije svega Europu. Do kraja godine planira se koordinirano gasenje kako EARN mreze tako i BITNET mreze u cijelosti. Svi su BITNET/EARN cvorovi vec na Internetu.

Medunarodne BITNET veze je do 1987. financirao IBM, a veliku ulogu u izgradnji BITNET mreze imale su i IBM-ove donacije velikih racunala sveucilistima. Uostalom i HRZAGS11, posljednji BITNET cvor u nas, ustupljen je na uporabu hrvatskim sveucilistima od IBM-a. Prestankom IBM-ove financijske pomoci BITNET je poceo stagnirati. Razvoj i mogucnosti Interneta definitivno ga potiskuju u drugi plan.

U Europi je udruzivanjem EARN i RARE udruzenja nastala TERENA. Nakon tog udruzivanja postalo je jasno da nema potrebe za odrzavanjem dvije paralelne mreze, dva paralelna backbonea, te je donesena odluka da se EARN mreza ugasi. Slicno se dogodilo i s americkim BITNET-om kojeg su popularnost Internet tehnologije i nedostatak financiranja doveli pred "zatvaranje". Danas su svi BITNET cvorovi spojeni na Internet i kako nema doista niti jednog "BITNET servisa" koji ne postoji i na Internetu, gasenje BITNET-a je neminovno.

Prvi i jedni BITNET cvor u Hrvatskoj - HRZAGS11, ukljucen je u BITNET mrezu 20. srpnja 1994. U tom trenutku CARNet je vec bio vezan na Internet. Zasto je bilo vazno povezati CARNet i s BITNET-om?

Miroslav Milinovic: Pocetkom devedesetih jos uvijek su postojale zemlje koje nisu bile prikljucene na Internet, nego samo na BITNET. Na taj nacin je nasim korisnicima omogucena laksa komunikacija i s tim sredinama. Racunalo HRZAGS11 preuzelo je ulogu gatewaya za elektronicku postu izmedju Internet i BITNET mreze. Spajanje u BITNET bilo je i realizacija prava koja je Hrvatska (CARNet) imala slijedom svojog clanstva u europskim asocijacijama.

Zasto je HRZAGS11 istupio iz BITNET-a pola godine prije gasenja BITNET mreze?

Miroslav Milinovic: Zagrebacki BITNET cvor je ranije ugasen iz vise razloga. Osnovni razlog je taj sto je tada ugasen i austrijski cvor preko kojega je nas cvor bio vezan na BITNET. Obavijest kolega iz Austrije da napustaju BITNET bio je znak da i mi pocnemo o tome ozbiljno razmisljati, te je na kraju Izvrsno vijece CARNeta donijelo odluku da se zagrebacki cvor ugasi istovremeno kad i austrijski. Postojala je mogucnost da se eventualno prespojimo na BITNET cvor u Poljskoj koji ce kao jezgra BITNET-a raditi do kraja, do 31.12.1997. Valja medutim naglasiti da je koristenje BITNET-a u Hrvatskoj bilo zanemarivo u posljednje vrijeme te da je ulogu gatewaya za elektronicku postu izmedju Internet i BITNET mreze za nas preuzeo poljski cvor.

Da li je HRZAGS11 za svoju vezu s BITNET-om koristio neke posebne komunikacijske veze?

Miroslav Milinovic: Na nasem IBM racunalu je bio koristen softver koji omogucava prijenos NJE paketa putem uobicajenih IP veza. Dakle, nikakve posebne linije nije bilo potrebno uspostavljati.

Kojim servisima su se korisnici najvise sluzili na BITNET-u?

Miroslav Milinovic: Najpoznatiji servis BITNET-a je list server (BITNET LISTSERV), koji je izvorno i napisan upravo za IBM-ov operativni sustav VM, a tek je naknadno prepravljen za Unix i druge sustave. I danas se veliki broj listi udomljuje upravo na BITNET listserverima. Na BITNET se cvorovima moglo interaktivno komunicirati s bilo kojim listserverom. Osim standardnih mogucnosti posluzitelja lista BITNET listserver ima i slozen ali mocan sustav za pretrazivanje arhiva lista, a radi i kao posluzitelj datoteka - svojevrsna BITNET verzija Anonymous FTP-a.

Zanimljivo je da je pocetkom devedesetih, uprkos rastu popularnosti Interneta, promet unutar BITNET mreze, tj. promet izmedu velikih BITNET cvorova, znacajno i kontinuirano rastao. Uzrok tome je bio upravo porast prometa izmedu listserver posluzitelja diskusijskih lista.

Listserveri na BITNET-u cine mrezu i upitom jednom od servera moguce je dobiti podatke o svim listama na svim serverima. "Listu svih lista" na BITNET-u je bilo moguce dobiti jednom naredbom, sto je, osobito u prvo vrijeme, cinilo veliku prednost pri trazenju podataka o listama u odnosu na slicne servise na Internetu. Danas je razvojem razlicitih Web alata i servisa poput Liszt (http://www.liszt.com) situacija sasvim drugacija.

Recimo jos da je izvorni kod LISTSERV posluzitelja za VM operacijski sustav preradjen, uslijed svoje popularnosti, za rad na Internetu. Tako gasenje BITNETa ne znaci i kraj popularne inacice posluzitelja lista.

Da li je listserver radio i na CARNetovom BITNET cvoru?

Miroslav Milinovic: Listserver softver nikad nije (osim u testne svrhe) pokrenut na zagrebackom BITNET cvoru. Razlog tome je to sto je jos od prije postojao CARNetov listserver na drugom stroju. Sam softver nam je inace bio na raspolaganju, on je besplatan za clanice EARN-a.