Razgovor s Ivom Stipetic, savjetnicom CARNeta za odnose s javnoscu. High tech Biennale Computerworld Hrvatska, 22.04.1997. CARNet je namijenjen svima u Hrvatskoj, pa prema tome kad god postoji prilika za dobar spoj kulturne i tehnoloske promidzbe Hrvatske u svijetu potpomaze takve projekte. Iva Stipetic poznata je svim novinarima koji se bave Mrezom kao CARNetova osoba za kontakte s javnoscu, ali je ujedno i veliki entuzijast u promicanju hrvatskih kulturnih dogadanja, kao sto je netom zavrseni Muzicki Biennale Zagreb, putem Interneta. CWH: 1995. radila si site za Muzicki Biennale. Bio je to jedan od prvih siteova jednog glazbenog festivala u svijetu. Kako je doslo uopce do tvog angazmana u glazbi? Iva Stipetic: Bila sam zlocesto dijete ;) Naime, nikada nisam zavrsila muzicku skolu, i trebalo je tu nesto uciniti... Salim se. Vec 1993. godine kao studentica sam pomagala organzatorima Biennala. Tada sam shvatila da je taj festival u proslosti znacajno obiljezio nasu sredinu te da u devedestima zbog svih ogranicavajucih okolnosti naprosto nije bio dovoljno vidljiv. U vrijeme sljedeceg Biennala, 1995., na raspolaganju su vec bili html, formati za kompresiju jpg-a, a postojala je i mogucnost jednostavnog digitaliziranja i formatiranja tonskih zapisa za prijenos Mrezom. Mario Viljac, jedan od gurua Interneta u Hrvatskoj, i ja, tada jos studenti, otisli smo na razgovor kod dr. Ive Josipovica, direktora Biennala, i ponudili smo jedan mali high-tech iskorak Biennala u svijet. Sreca sto nismo morali puno objasnjavati, platforma za suradnju je postojala, i krenuli smo na posao s puno entuzijazma, tako da se cjeloviti sadrzaj kataloga, naravno prilagoden mediju, nasao na Mrezi. Cijela potpora je, naravno, bila dogovorena s CARNetom. Sam katalog nam je bio dosadan, pa smo se odlucili malo vise zauzeti za glazbu samu. Kako je Hrvatsko drustvo skladatelja upravo obiljezavalo 50 godina postojanja bila je to zgodna prilika da upravo audio datoteke sa skladbama Detonija, Paraca, Josipovica ... nadu istaknuto mjesto u cyberspaceu. Bili su to zapisi u .au formatu (tzv. m-law kodiranje), jer Real Audio i MPEG Audio jos nisu postojali. CWH: Kakve su bile reakcije? Iva Stipetic: Primili smo brojne poruke iz svijeta, prvo vecinom od nasih iseljenika, zatim su u cijelom medufestivalskom razdoblju stizale pohvale ili obavijesti da je site ukljucen u popularne glazbene direktorije, zatim su pocele stizati ponude raznih izvodaca za sudjelovanje na iducem Biennalu. Cini mi se, medutim, da domaca Internet publika osim pohvale samom cinu nije imala sto za reci. To je i danas problem avangardne scene u Zagrebu ili necega sto bi trebala biti avangarda. Posjecujuci ovogodisnji Biennale srecem iskljucivo onih petsto ljudi koje cu ponovo sresti za mjesec dana na tjednu suvremenog plesa, Eurokazu, Animafestu, Mediascapeu ... Cini se da je ista situacija i u mreznim vodama. Rado bih spomenula inicijativu jednog japanskog producenta koji je 1996. trazio odobrenje i prava za objavu sadrzaja Biennalskog Weba u okviru CD ROM izdanja koje predstavlja desetgodisnji pregled relevantnih zbivanja na suvremenoj glazbenoj sceni. Da nije bilo Interneta, tj. on-line kataloga on ne bi mogao ukljuciti zagrebacki Biennale u taj projekt. Ove godine organizatori Biennala sami su pokrenuli inicijativu i predlozili suradnju CARNetu. CWH: Koje su tehnoloske novosti primijenjene na siteu ovogodisnjeg Biennala? Iva Stipetic: Glavna ideja ovogodisnjeg pracenja je pruziti barem djelic zvucne atmosfere samog dogadaja svima onima koji nisu imali priliku posjetiti koncerte, ali imaju pristup Internetu. Znamo da je procjena broja korisnika Interneta danas preko osamsto milijuna. Sasvim tehnicki: odlucili smo se ponuditi odlomke koncerata u dva formata na tri nacina. MPEG Audio Layer 2 je komprimirani format CD kvalitete danas prihvacen i kao Internet i kao ITU-TS standard. Namijenjen je prijenosu sa 128 kbit rate. Ovdje je kvaliteta sacuvana zbog primijenjenog kodiranja s kompresijom koje koristi psihofizioloske karakteristike ljudskog sluha. MPEG datoteke, premda zauzimaju znatno manje memorije nego na primjer .wav koji smo koristili kao ulaz u MPEG koder i koji je dobiven izravno digitalizacijom, jos uvijek mogu znatno opteretiti mrezni promet. Od nedavno, hit Mreze predstavlja RealAudio 3.0. Mi smo se ovdje odlucili na dvije varijante i to RealAudio 3.0 HTTP streaming sto je u stvari pseudostrimanje koje se moze izvesti s bilo kojeg PC-a bez koristenja RealAudio 3.0 posluzitelja. Reprodukcija na mjestu prijema odvija se sekvencijalno u kratkim intervalima http prijenosom, dakle kao da se radi o prijenosu u stvarnom vremenu. Http u potpunosti podrzava tu mogucnost. Treci nacin na koji mozete koristiti CARNet-Biennalski muzicki Web su RealAudio 3.0 datoteke spremne za skidanje (download). Za obje RealAudio 3.0 mogucnosti odabrana je opcija 28.800 kbps, tj. mogucnost koju moze iskoristiti vecina korisnika Interneta, frekvencija uzorkovanja je 44,1 kHz i 16-bitna kvantizacija (CD kvaliteta). CWH: Koja je uloga CARNeta u cijeloj prici? Iva Stipetic: CARNet je namijenjen svima u Hrvatskoj, pa prema tome kad god postoji prilika za dobar spoj kulturne i tehnoloske promidzbe Hrvatske u svijetu potpomaze takve projekte. Primjerice Biennale, Svjetski festival animiranih filmova, HNK u Zagrebu, Sferakon, Mediascape itd. Ove godine organizatori MBZ-a sami su napravili html stranice s kataloskim sadrzajem dok je CARNetova uloga u tome sto je osigurao prostor na javnom stroju (pubwww.srce.hr/MBZ/) i omogucio azuriranje Weba s glazbenim zapisima. Cijela prica od audio kodiranja do azuriranja ostvaruje se u Odjelu posebnih programa i projekata CARNeta. Spomenula bih ponovo kolegu Marija Viljca i svakako mladu snagu bez koje ne bi bilo realizacije, a to je nas pomocnik, sesnaestogodisnji Ivor Novosel. Zapravo, prica je jednostavna. Ne radi se o nikakvom tehnoloskom cudu, vec o prikladnoj primjeni suvremene tehnologije. Vec obican PC sa zvucnom karticom i mikrofonom spojenim na linijski ulaz, te odgovarajucim softverom koji je danas dostupan i kao freeware ili shareware, postavljen na mjestu izvedbe (dakle bez profesionalne tonske opreme), omogucuje prijenos glazbenog dozivljaja u bilo koju tocku svijeta. U CARNetu se nadamo da ce upravo organizatori, umjetnici ili strucnjaci iz drugih podrucja preko nasih pilot projekata prepoznati mogucnosti koje pruza suvremena informacijska tehnologija, postepeno ih usvojiti i doci s novim idejama. Mi cemo, naravno, uvijek biti spremni dati savjet, tehnolosku potporu te biti zainteresirani za ponovno "probijanje leda". Igor Markovic, Igor.Markovic@3media.hr (Fotografije: arhiva CARNet novosti) CARNet u medijima