Pocetkom 1998. godine unutar CARNeta nacinjene su znacajne organizacijske promjene. Taj dogadaj bio je povod za razgovor s mr.sc Zoranom Bekicem, zamjenikom ravnatelja CARNeta.

Nedavno su unutar CARNeta nacinjene neke znacajne organizacijske promjene. Tom prilikom formirani su i neki novi odjeli. Uvedene su i druge novosti. O cemu se tocno radi?

CARNet, kao ideja, kao aktivnost, kao ustanova, ostvarujuci svoje temeljne ciljeve (a to su izgradnja i odrzavanje najmodernije racunalno komunikacijske infrastrukture za potrebe akademske i istrazivacke zajednice i popularizacija, poticanje i pomoc implementaciji najnovijih informacijskih tehnologija u svim sferama djelatnosti u Republici Hrvatskoj), nalazi se u stalnoj transformaciji i prilagodavanju aktualnim potrebama svojih korisnika.

	Ciljevi CARNeta mogu biti ostvareni i ostvaruju se samo zahvaljujuci tome sto u njihovom ostvarivanju sudjeluju mnogobrojni subjekti iz citave akademske zajednice, kako pojedine institucije, tako i mnogobrojni pojednici

Reorganizacijom koja je planirana i ostvarena pocetkom ove godine cetiri odjela transformirana su u 15 samostalnih odsjeka. Temeljna nacela koja se zele ostvariti ovom reorganizacijom su veci paralelizam u obavljanju poslova CARNeta, tj. povecanje broja aktivnosti koje se odvijaju paralelno, te intenzivna suradnja na svim horizontalnim razinama unutar CARNeta i izmedu CARNeta i njegovih korisnika.

Dosadasnji odjeli Infrastruktura i Informacijski servisi transformirani su u veci broj manjih odsjeka. Na razini odsjeka pojavili su se i poslovi planiranja, nadzora i mjerenja, sigurnosti, medunarodnih odnosa, marketinga i odnosa s javnoscu. Iako je nemoguce usporedivati 15 odsjeka po obimu njihovih planiranih poslova i broju ljudi koje je potrebno angazirati na realizaciji tih poslova, zelja je bila na organizacijskoj razini naglasiti postojanje i svih tih aktivnosti i brigu o njima povjeriti konkretnim nositeljima posla.

Posebno je ipak potrebno naglasiti da ovakva organizacija ne znaci nastajanje 15 izoliranih cjelina, nego prije svega da znaci stvaranje 15 zarista u kojma se odvijaju medusobno povezane i isprepletene aktivnosti.

Sto je motiviralo CARNet na navedene organizacijske promjene?

Rezultati sestogodinjeg djelovanja CARNeta svakako su jedan od svijetlih primjera 'investiranja' sredstava drzavnog proracuna. Rezultati nedavno provedene ankete u ustanova clanicama CARNeta takoder pokazuju zadovoljstvo djelatnoscu i rezultatima CARNeta.

Medutim uvijek postoji prostor za poboljsanja u radu, za povecanje ucinkovitosti i razine kvalitete usluga koje se pruzaju. Kako se na popisu zeljenih ciljeva i planiranih poslova nalazi jos mnogo izazovnih tocaka, pokusavamo u CARNetu uciniti sve da zalaganje, entuziazam i pozitivni duh ljudi koji rade u CARNetu ili s CARNetom rezultiraju jos boljim i brojnijim rezultatima.

Da li sama nova organizacija zahtijeva i veci broj djelatnika?

Ne. CARNet ce i nadalje teziti tome da bude i ostane 'mala' ali ucinkovita ustanova unutar koje se planiraju aktivnosti i stvaraju organizacijske pretpostavke za ostvarivanje ciljeva vaznih za akademsku zajednicu i zajednicu u cjelini.

Ciljevi CARNeta mogu biti ostvareni i ostvaruju se samo zahvaljujuci tome sto u njihovom ostvarivanju sudjeluju mnogobrojni subjekti iz citave akademske zajednice, kako pojedine institucije tako i mnogobrojni pojedinci.

Sto korisnici mogu ocekivati kao neposredan rezultat tih promjena?

Veci broj novih usluga i servisa, bolju razinu postojecih usluga, brze reagiranje na njihove zahtjeve i potrebe.

Da li su vec zabiljezeni prvi rezultati reorganizacije?

Jedan od rezultata je svakako povecana aktivnost unutar samoga CARNeta, tj. intenzivnije rjesavanje i rad na pokrenutim projektima i poslovima, kao i pokretanje rjesavanja mnogih problema koji su do sada cekali 'bolja vremena'.

Na primjer, nadamo se da cemo ove godine znacajno povecati svoju prisutnost u ustanovama clanicama, kako kroz posebna dogadanja tako i kroz nove usluge i oblike podrske ljudima, CARNet koordinatorima i CARNet sistem inzenjerima, koji se brinu za funkcioniranje CARNeta u ustanovama.

Jedna od novosti je i intenzivna uporaba CARNetovog internog Weba u svrhu bolje organizacije i raspodjele postojecih resursa. Na taj nacin CARNet postaje jednom od prvih ustanova u Hrvatskoj koja ima izgraden intranet i koristi ga u ozbiljne svrhe. Kako je to zamisljeno i realizirano u CARNetu?

CARNetovi odsjeci i ljudi koji rade u CARNetu ili za CARNet nalaze se na nekoliko lokacija u Zagrebu, te u nekoliko drugih sveucilisnih gradova. Takvo stanje samo po sebi namece potrebu uporabe tehnologije koja je u sredistu djelatnosti CARNeta i za interne potrebe CARNeta.

Uspostavom intraneta i internih mreznih servisa zelimo osigurati da prakticki sve informacije i dokumenti budu dostupni u elektronickom obliku putem mreze, cime osiguravamo novu razinu uzajamne informiranosti, a rjesavamo i 'male' probleme kao sto je npr. 'dostupnost potrebnih podataka u svako vrijeme i na svakom mjestu'. Uspostava takvog sustava svakako doprinosi i kvaliteti upravljanja i odlucivanja u CARNetu.

U praksi je CARNetov interni web zamisljen kao niz stranica odsjeka i pojedinaca, na kojima se nalaze svi podaci, materijali i dokumenti vezani uz aktualne, obavljene ili planirane poslove i projekte. Uporabom mogucnosti koje daje hipertekstualni oblik informacija stvaraju se potrebni specificni i/ili globalni pogledi na postojeci interni informacijski prostor.

Kakva su prva iskustva vezana uz takav nacin rada?

CARNet nije izuzetak kada se radi o 'informatizaciji' poslovanja, tj. uvodenju novih informacijskih tehnologija u poslovne procese ustanove. To znaci da svakako postoje i pocetni otpori i krive interpretacije i prevelika ocekivanja i pogreske u oblikovanju pojedinih elemenata sustava.

Ipak moze se konstatirati da nakon prvih nekoliko tjedana od pocetka rada i intenzivne masovne uporabe internog weba pocinje nastajati kvalitetni interni infomacijski prostor koji pridonosi efikasnijem djelovanju odsjeka i CARNeta kao cjeline.

Uvodenje internog servisa podrazumijeva obavezne aktivnosti planiranja, nadzora i analize svih aktivnosti sto neminovno doprinosi kvaliteti i kvantiteti ostvarenih rezultata, te je to svakako jedan od indirektnih pozitivnih efekata uvodenja i uporabe intraneta i internih servisa.

Cini mi se da je danas u Hrvatskoj jedan on vecih problema nedovoljan broj kvalitetnih strucnjaka za obavljanje poslova vezanih uz racunala i mreze. Ima li CARNet takvih problema i, ako ih ima, kako taj problem rjesava? Uspijeva li CARNet privuci i zadrzati svoje djelatnike?

CARNet je svakako dio sredine u kojoj djeluje pa utoliko neminovno dijeli s tom sredinom i sve njezine probleme.

Iako CARNet svojim djelatnicima i suradnicima ne moze ponuditi atraktivne financijske uvjete, CARNet nudi dobre radne uvjete, izazovne poslove, rad s najnovijim racunalno-komunikacijskim tehnologijama i sustavima, pristup najnovijim svjetskim dostignucima i znanjima i mogucnost i zadovoljstvo njihove brze implementacije u Hrvatskoj.

Dakle prije svega, ljudi koji rade u CARNetu imaju sansu biti dijelom tima koji aktivno izgraduje sustave od izuzetnog znacenja za Republiku Hrvatsku, ali istovremeno i sustave koji su na vrhuncu piramide aktualnosti i kvalitete u svjetskim mjerilima.

U tom smislu postoji veliki interes za rad i suradnju s CARNetom. Svakako, dio ljudi i napusta CARNet, ali to je dio stvarnosti svake ustanove. Osim toga jedna od uloga CARNeta i je stvaranje strucnjaka koji ce uspjesno djelovati u razlicitim segmentima drustva.

Do sada je SRCE za CARNet obavljalo mnoge poslove. Da li ce navedena reorganizacija dovesti do nekih promjena u tom pogledu?

Kao sto sam vec rekao, jedno od temeljnih nacela djelovanja CARNeta je ostvarivanje ciljeva i obavljanje poslova u suradnji s cjelokupnom akademskom zajednicom. SRCE je od samih pocetaka bilo ustanovom koja je davala temeljni doprinos djelovanju CARNeta. Suradnja CARNeta i SRCA nastavlja se i nadalje i jedan je od temeljnih cimbenika uspjesnosti cjelokupne djelatnosti CARNeta.

Nedavno je nacinjena analiza rezultata CARNetove godisnje ankete upucene ustanovama koje su vezane na CARNetovu mrezu, te njihovim koordinatorima, administratorima i dekanima, odnosno ravnateljima. Kako ocjenjujete rezultate te ankete?

Mi smo izuzetno zadovoljni rezultatima ankete. Iako to nece utjecati na nasu samokriticnost, moram konstatirati da smo u mnogim elementima mi u CARNetu vise kriticni prema pojedinim rezultatima naseg rada nego nasi korisnici. Ocjene cjelokupne djelatnosti CARNeta i pojednih segmenata djelatnosti su izuzetno pozitivne.

Ipak smatram da je osnovna vrijednost rezultata ankete za CARNet u tome da u njima moze prepoznati smjernice za daljnju djelatnost, prepoznati potrebe korisnika i nacine rjesavanja postojecih problema ili nedostataka.

Rezultati ankete su pokazali i jednu zanimljivost. Naime, prilikom ocijenjivanja vaznosti pojedinih poslova kojima se bavi CARNet, vecina anketiranih je najmanju vaznost pridodala CARNetovim naporima na popularizaciji Interneta, uspostavljanju rada Vijeca korisnika, odrzavanju tecajeva, te eksperimentalnim primjenama Interneta. S druge strane, najveca je vaznost pridodana povecanju brzina linija unutar CARNeta, te povecanju brzine veze prema svijetu. Imaju li korisnici drugaciju viziju CARNeta od samog CARNeta? Poznaju li korisnici CARNet dovoljno?

Primarni korisnik CARNeta je akademska zajednica, ustanove i pojedinci. Iskljucivo su oni bili anketirani i zbog toga je potpuno jasno da su oni polazili od svojih potreba i videnja CARNeta kao 'njihovog' Internet service providera (ISP).

Mi se ipak nadamo da nasi kolege iz akademske zajednice prepoznaju vaznost i drugih zadataka koje je Vlada RH postavila pred CARNet u trenutku osnivanja ustanove. Popularizacija novih informacijskih tehnologija (a danas je to jos uvijek Internet), poticanje i pomaganje implementacije tih tehnologija u onim segmentima drustva gdje bi te tehnologije svakako trebale biti prisutne, ali nisu ili su nedovoljno prisutne, evidentno su toliko prioritetni i za sve vazni ciljevi da bi njihovo negiranje isto tako znacilo negiranje potrebe i samog znanstvenog ili obrazovnog rada.

Jedna od velikih zelja korisnika je povecanje broja javnih modemskih ulaza. CARNet je vise puta objavio vrlo ambiciozne planove povecanja broja modemskih ulaza. Ipak, s ostvarivanjem tih planova se kasni. Koji su razlozi tome i kada se moze ocekivati povecanje broja modemskih ulaza?

Mali broj modemskih ulaza zasigurno je danas najveci nedostatak i problem CARNeta kao ISPa. Znacajno povecanje broja modemskih ulaza stvarno se nalazi u planovima CARNeta jos od 1997. godine. CARNet je od tada spreman ostvariti taj svoj plan, ali ceka da se ostvare potrebne tehnicke pretpostavke na strani HPTa.

Nadamo se da se danas nalazimo neposredno pred realizacijom toga plana, te da ce ovih dana biti upostavljeno po 120 novih modemskih ulaza u Zagrebu i Rijeci, a da ce do kraja godine biti uspostavljeno i preostalih planiranih 840 ulaza u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku i Varazdinu.

Nedavno su uvedena ogranicenja na dobivanje i trajanje valjanosti korisnickih racuna na CARNetovim javnim racunalima. Da li ce, u tom smislu, i na CARNetove javne modemske ulaze biti uvedena neka ogranicenja koja danas ne postoje?

Na javnim racunalima nije bilo znacajnijih promjena u 'politici' otvaranja korisnickih racuna. Javna racunala su namjenjena onim clanovima akademske zajednice koji pristup Interentu, zbog nekog razloga, ne mogu ostvariti u i svojoj maticnoj ustanovi, a po nama takvih bi trebalo biti jako malo.

	Ljudi koji rade u CARNetu imaju sansu biti dijelom tima koji aktivno izgraduje sustave od izuzetnog znacenja za Republiku Hrvatsku, ali istovremeno i sustave koji su na vrhuncu piramide aktualnosti i kvalitete u svjetskim mjerilima.

Drugu veliku skupinu cine ucenici i nastavnici osnovnih i srednjih skola, kojima je, zbog njihovog materijalnog stanja CARNet jedini nacin da ostvare pristup mrezi, tj. da savladaju ovaj vazni element pismenosti 21. stoljeca.

Treca grupa korisnika javnih racunala su ostali pojedinci kojima CARNet omogucava pristup Interentu, ostvarujuci tako svoju ulogu popularizatora novih tehnologija i, kako mi u CARNetu smatramo, doprinoseci razvoju trzista Internet usluga time sto 'stvaramo' nove potencijalne korisnike.

Za ovu je kategoriju korisnika oduvijek bilo receno da im CARNet zeli omoguciti samo prve korake, a da nakon toga ocekujemo da svoje potrebe ostvare kod nekog od komercijalnih ISPova. U tom kontekstu je za ovu kategoriju korisnika odreden rok trajanja korisnickog racuna na javnom racunalu od maksimalno 6 mjeseci, sto procjenjujemo vise nego dovoljnim za spoznaju mogucnosti koje Internet danas pruza svojim 'stanovnicima'.

Na CARNetovim novim modemskim ulazima bit ce uvedena autorizacija pristupa, sto znaci da ce ih moci koristiti samo oni koje su ovlastile ustanove clanice (a to mogu biti samo djelatnici i studenti tih ustanova) ili oni koji su aktualni korisnici javnih racunala.

Na novim modemskim ulazima bit ce poduzete odredene mjere koje ce clanovima akademske zajedice osigurati bolje uvjete rada u odnose na ostale (privremene) korisnike.

CARNet je po mnogocemu obiljezio proteklih pet godina u Hrvatskoj. Jako puno toga je nacinjeno u jako kratkom vremenskom razdoblju i ritam koji je CARNet nametnuo samom sebi, a na neki nacin i svojim korisnicima, je izuzetan. Kako zamisljate CARNet u slijedecih nekoliko godina?

Mislim da nije oslabila zelja CARNeta, a to znaci ljudi koji rade u CARNetu, da CARNet predvodi i osigura stalni dotok najnovijih informacijskih tehnologija, koncepcija i rjesenja, najprije u akademsku zajednicu a kasnije i u cjelokupno hrvatsko drustvo.

Iako ce stalna izgradnja i odrzavanje najmodernije akademske mreze u Evropi ostati stalnim izazovom i zadatkom CARNeta, mislim da ce u predstojecim godinama biti povecana i nastojanja CARNeta ali i zahtjevi prema CARNetu vezani uz masovnu i ubrzanu implementaciju novih IT, prvenstveno Interneta i pratecih javnih i internih servisa u velike sustave od nacionalnog znacenja. CARNet ce sigurno morati odigrati svoju savjetodavnu i eksperimentalnu ulogu u izgradnji modernih sustava drzavne uprave, skolstva, zdravstva i sl.