|
Jasenka Gojsic je voditelj CARNet-ovog Odjela za posebne programe i projekte koji je organizirao ovogodisnji CARNet-ov nastup na sajmu INFO'96. Glavna tema ovogodisnjeg nastupa bili su CARNet projekti, a za svoj nastup na INFO'96 CARNet je osvojio i posebno priznanje od strane ocjenjivackog suda koji prati nastupe izlagaca na sajmovima INFO, Interliber-Educa i Intergrafika'96. Razgovor je voden na CARNet-ovom standu usred vrlo zive atmosfere koju su stvarali brojni posjetitelji. |
 |  |
|
Ovo je treci uzastopni CARNet-ov nastup na sajmu INFO. Prije dvije godine CARNet je predstavio osnovne mrezne servise, a prosle godine naglasak je bio na tehnologijama umrezavanja, posebno na ATM-u. Ove godine predstavljeni su projekti koji su nastali u suradnji s CARNet-om, tj. sadrzaji na mrezi koji su nastali iz te suradnje. Da li je takav redoslijed predstavljanja kroz ova tri nastupa na sajmu slucajan ili postoje razlozi za to? Jasenka Gojsic: Nije slucajan. Nastupi su pratili evoluciju mreza, mreznih usluga i svega ostalog sto se dogadalo vezano uz mreze. Na samom pocetku zeljelo se pokazati sto je to uopce Internet. Na slijedecem nastupu prikazani su ATM i nove mrezne tehnologije jer je na tom podrucju nacinjen najveci napredak izmedu nasa dva nastupa na Sajmu. Ove godine zeli se pokazati koje su primjene te tehnologije - sto je do sada napravljeno u Hrvatskoj, te sto je to novo i drugacije zahvaljujuci toj novoj tehnologiji. Pri tome smo zeljeli dati i uvid u to kako ce se stvari razvijati u buducnosti. CARNet zeli poticati razvoj i uporabu novih tehnologija. Na ovim konkretnim primjerima zelimo pokazati kako uporaba novih tehnologija izgleda u praksi. Ovdje je predstavljeno 13 projekata nastalih u suradnji izmedu CARNet-a i desetak znanstvenih ustanova. Kakva je veza izmedu CARNet-a i projekata koji se prezentiraju na ovom sajmu? Zasto CARNet sudjeluje u ovakvim projektima, a neke je cak i sam inicirao? CARNet nije content provider. Postoje li mozda neki planovi da u buducnosti bude i to? Jasenka Gojsic: CARNet nije zamisljen niti kako internet provider. CARNet ce se time baviti samo do trenutka dok se u Hrvatskoj ne pojavi netko tko ce takve usluge moci ponuditi Ministarstvu znanosti i tehnologije po prihvatljivim cijenama. CARNet okuplja vrhunske hrvatske strucnjake na podrucju racunalske tehnologije i steta je trositi najbolje kadrove na obavljanje rutinskih poslova. CARNet ce se baviti istrazivanjem novih tehnologija, a rutinski dio posla u buducnosti ce preuzeti netko drugi. Kad bi to bilo moguce, vec ovog trenutka bi se najveci dio sveucilisnih institucija i instituta koji su vezani na Internet putem CARNet-a prikljucio na mrezu nekog drugog providera, na primjer na HPT - Internet, a CARNet-u bi ostala tzv. "opticka ATM jezgra" kao poligon za istrazivanje novih tehnologija. Na tu jezgru i dalje bi ostale prikljucene ustanove s kojima suradujemo na tim istrazivanjima. To su institucije koje zajedno s CARNet-om rade na istrazivanju mreznih tehnologija - dakle, to su one koje nisu tzv. "obicni" korisnici. CARNet-ova ATM jezgra je jedina instalacija u Hrvatskoj na kojoj se moze eksperimentirati. Naime, komercijalni pruzatelji internet usluga to ne smiju ciniti na svojoj opremi, jer moraju osigurati konstantnu kvalitetu usluge.. CARNet nudi suradnju na projektima razlicite vrste. Tako su neki tzv. infrastrukturni, dok su drugi pilot projekti. Koje su razlike medu njima i postoje li i drugi tipovi projekata? Koje su vrste projekti koji su predstavljeni na ovom sajmu? Jasenka Gojsic: Postoje jos i tzv. istrazivacki projekti. CARNet kao vladina ustanova je mjesto koje treba osigurati okruzenje nuzno za postojanje takvih projekata. To ukljucuje osiguravanje materijalnih i tehnickih uvjeta, te ljudskih resursa za takve projekte. Projekti se trebaju voditi distribuirano, po razlicitim znanstvenim ustanovama. Pilot projektima se zeli pokazati kako se na novi nacin mogu raditi neki stari poslovi ili kako se mogu rijesiti neki sasvim novi problemi koji se javljaju uvodenjem mreza u siroku uporabu. Primjer za to je npr. "cybercash" i njegova primjena. Takvim projektima se bavi CARNet-ov odjel "Posebni projekti". Cilj istrazivackih projekata je da se u Hrvatskoj utemelje mjesta na kojima ce se ovladati odredenom tehnologijom i znanjima. Primjer za to je "PGP kriptografski centar", kao projekt naseg Istrazivackog odjela. Jedan od primjera gdje ce se takva znanja na kraju moci iskoristiti jest i nas novi pilot projekt "Telemedicina" gdje je nuzno osigurati sigurnu privatnu vezu izmedu korisnika usluge - pacijenta i mjesta gdje se ti podaci prikupljaju i obraduju, tj. medicinske ustanove. Sto se tice infrastrukturnih projekata, oni bi trebali omoguciti punjenje hrvatskog informacijskog prostora relevantnim informacijama, prvenstveno za potrebe znanstvene zajednice, ali i sire. Primjer za to je projekt "WWW.HR" cija je svrha i izgradnja odgovarajuce slike o Hrvatskoj u svijetu. Kako biste ocijenili postignute rezultate u okviru ovakvih projekata? Da li je CARNet zadovoljan dosadasnjom suradnjom i planira li nove projekte? Jasenka Gojsic: Imamo velike planove za slijedecu godinu i to za velik broj projekata. Pri tome cemo iskoristiti iskustva koja smo imali s dosadasnjim projektima. Sto se tice dosadasnjih projekata i njihove realizacije mislimo da postoji prostor za njihova poboljsanja. Projekti bi, opcenito gledajuci, trebali biti preciznije definirani, a poboljsati bi se trebala i komunikacija izmedu izvodaca projekata - voditelja i njihovih suradnika, s nama u CARNet-u. Nadam se da ce se to i dogoditi jer je upravo nedavno u CARNet-u odredena osoba s osnovnom zadacom unapredenja suradnje s projektima - rijec je o gdi. Sonji Priscan. Kad se radi o infrastrukturnim projektima, problem je u tome sto sira zajednica premalo zna o njima, a nemamo niti dovoljno procjena o tome koliko se doista koriste njihovi servisi. To su stvari koje mislimo poboljsati tijekom slijedece godine. S druge strane, izuzetno smo iznenadeni trudom i entuzijazmom koji je ulozen od strane projekata u ovu prezentaciju na Sajmu. Takoder, jako smo zadovoljni i rezultatima tog truda. Da li je mozda CARNet do sada ipak malo zanemarivao te projekte i posvecivao im premalo paznje? Jasenka Gojsic: Da, odgovornost za neke nedostatke u onome kako se do sada radilo lezi i na samom CARNet-u. Trebalo je projektima pruziti i vise paznje i poticaja, bolje pratiti i redovitije ocjenjivati njihov rad, te uspostaviti ukupno bolju komunikaciju s njima. S druge strane, trebalo je i pustiti da prode odredeno vrijeme kako bi se uopce prikupila iskustva vezana uz organizaciju i vodenje projekata koja se sada konacno mogu primjeniti. Vi ste voditelj CARNet-ovog odjela Posebni projekti. Cime se sve bave Posebni projekti? Jasenka Gojsic: Za sada nismo uspjeli smisliti neki bolji naziv za nas odjel. Nas odjel se, na primjer, bavi ovakvim CARNet-ovim nastupima, zatim inicijativama za organiziranje ili sudjelovanje na odgovarajucim medunarodnim ili nacionalnim konferencijama, medunarodnom razmjenom studenata i strucnjaka i sl. Takoder, Odjel se bavi i odnosima s javnoscu, a samo dio poslova cini briga oko pilot projekata. Kao i cijeli CARNet i nas odjel je jos uvijek u nastajanju. Ovaj nastup na INFO'96 je jedan od modela po kojemu zelimo raditi i u buducnosti, a to je - u suradnji s nasim clanicama. CARNet-ovu strukturu cine i drugi odjeli, a CARNet je kao institucija relativno nedavno osnovan. U kojoj mjeri je vec izgradena planirana struktura CARNet-a i u kakvom su danas odnosu CARNet i Ministarstvo znanosti i tehnologije, te CARNet i hrvatska sveucilista, a posebno SRCE? Jasenka Gojsic: CARNet je vladina ustanova kojoj je nadlezno Ministarstvo znanosti i tehnologije. Primarni korisnik CARNet-a je akademska i istrazivacka zajednica, a nadamo se da ce uskoro i ostala ministarstva i vladine ustanove poceti koristiti znanja i iskustva sakupljena u CARNet-u. Svoje poslove CARNet obavlja u suradnji s nekoliko znacajnih institucija, jedna od njih je SRCE - a, izmedu ostalih, tu su i FER, IRB, Medicinski fakultet, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Tehnicki fakultet u Rijeci i drugi. SRCE se osim instaliranja i odrzavanja komunikacijske i druge opreme, bavi i odrzavanjem tecajeva za korisnike. Na SRCU se nalazi i CARNet-ov "helpdesk" i tzv. CARNet-ov "javni" stroj. Svoje poslove CARNet zeli obavljati u suradnji sa sto vise razlicitih ustanova iz akademske zajednice. Vi ste takoder i proslogodisnji dobitnik godisnje CARNet-ove nagrade. Godinu dana prije toga dobio ju je Ivan Maric. Sto je, u stvari, CARNet-ova nagrada i hoce li ona biti i ove godine dodijeljena? Jasenka Gojsic: Nagrada ce i ove godine ce biti dodijeljena. O tome se jos uvijek ne smije nista javno reci, jer je, kao i svake godine, rijec o iznenadenju. Nagrada se dodjeljuje za posebno aktivan doprinos radu CARNet-a, a proslogodisnju nagradu dozivjela sam kao veliko priznanje za sav trud koji sam ulozila u posao vezan uz CARNet. CARNet u skoroj buducnosti planira i znacajna unapredenja svoje veze s Internetom. Tako je nedavno uspostavljena nova veza brzine 256 Kbps prema americkom provideru MCI, a planira se i povecanje propusnosti te veze na 2 Mbps. Pri kraju je i izgradnja CARNet-ove ATM jezgre. Sto su daljnji planovi za buducnost? Jasenka Gojsic: U planu je daljnje sirenje brze jezgre. Slijedece godine se u brzu jezgru planiraju ukljuciti i Dubrovnik, Zadar i Pula. Krajnji rezultat i rokovi ovise o mogucnostima i uvjetima suradnje s HPT-om. Ipak, vise informacija o tome mogu dati ravnatelj CARNet-a g. Predrag Vidas, te gda. Ruzica Vucic koja ima znacajnu ulogu u planiranju CARNet-ove mreze ili g. Nevenko Bartolincic ciji odjel izvodi umrezavanje. Ako su sva dosadasnja predstavljanja CARNet-a na ovom sajmu na neki nacin pratila razvoj i tehnicka dostignuca CARNet-a, moze li se vec sada pretpostaviti kako ce izgledati CARNet-ov nastup slijedece godine? Jasenka Gojsic: Kao i uvijek do sada, bit ce rijec o iznenadenju i necemu novome. |
 |  |
 |  |
|
Pogledajte takoder:
|
(c) 1996 CARNet novosti
