Buducnost koja je vec pocela
Vjesnik, 29.06.1996.
Novi vezni sustav CARNet-a / Hrvatska jedina u Europi povezana mrezom koja propusta 155 megabita u sekundi / U CARNet-u razvijaju i primjenu VRML-a koji omogucava trodimenzionalnu komunikaciju u virtuelnoj stvarnosti.
Nitko danas vise ne moze poreci korist od Interneta mreze koja je revolucionirala komunikacije, predstavljajuci novu etapu u razvoju informatickog povezivanja. Buduci da je Internet mreza bez direktnog vlasnika, da biste joj mogli pristupiti, netko je mora spojiti s vama, a u Hrvatskoj je tome prva pristupila Hrvatska akademska i istrazivacka mreza - CARNet.
CARNet je nastao iz potrebe da se nasa znanost poveze medusobno, ali i sa svijetom, a sve do pokretanja HPT-ovog komercijalnog servisa za korisnike, sirio je svoje usluge, okrecuci se i drugim podrucjima, pa tako danas ima oko 15.000 korisnika. Cetiri je godine bio pri Ministarstvu znanosti i tehnologije, a sad je pri Vladi Republike Hrvatske i financira se iz proracuna.
U protekle cetiri godine, kad nije bilo komercijalnog posluzivaca, preko CARNeta su na Internet bili spojeni Ured Predsjednika, Drzavni zavod za statistiku, turisticka agencija Globtour, zagrebacka Burza ...
Ovih dana CARNet je u Hrvatskoj napravio veliki tehnoloski korak u buducnost - uspostavio je ATM mrezu izmedu Zagreba, Osijeka, Rijeke (uskoro i Splita), koja omogucava prijenos 155 megabita informacija u sekundi, umjesto dosadasnja 34 Mbps. ATM je kratica za asinkroni transfer mod, sto oznacava dvosmjernu posredovanu komunikaciju, dakle ne izmedu korisnika i racunala, ili izmedu dva racunala, nego izmedu dvoje ili vise korisnika preko njihovih racunala. Implikacije te veze su visestruke, njezina korist velika, mogucnosti jos otvorene. Najkonkretnije, pomocu ATM veze, moguca je dvosmjerna video i audio komunikacija, pa ce se uskoro, primjerice, moci odrzavati videokonferencije izmedu poslovnih Ijudi iz Splita i Zagreba, u kojoj ce jedni druge vidjeti i cuti, a da nitko od njih ne mora toga dana na aerodrom ili na Marjan Express.
Samo u "Zvjezdanim stazama"
Dosad smo to mogli vidjeti samo u "Zvjezdanim stazama", no odsad ce to biti moguce i u stvarnosti, sto je samo jedna od brojnih koristi ATM veze. U CARNetu razvijaju i primjenu VRML-a (virtual reality markup language), koja omogucava trodimenzionalnu komunikaciju u virtualnoj stvarnosti, pa bi se tako pet poslovnih Ijudi, primjerice, umjesto na videokoferenciji, moglo naci u "istoj sobi" u "cyber prostoru", i tu razgovarati i dogovarati nove poslovne strategije.
U Hrvatskoj je postavljeno devet mreznih cvorova ATM-a, predvidenih za spajanje - po jedan u Rijeci, Osijeku i Splitu, a ostali u Zagrebu (na Sveucilisnom racunarskom centru, i Fakultetu elektrotehnike i racunarstva, Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Medicinskom fakultetu, u kompleksu Horvatovac, gdje su smjesteni Institut Ruder Boskovic i Matematicki odjel Prirodoslovno-matematickog fakulteta, i u Nacionalnoj sveucilisnoj biblioteci).
Koliko je to znacajno postignuce, vidi se i po tome sto je njime Hrvatska u pristupu Internetu zakoracila korak ispred drugih, pa i razvijenijih zemalja Europe. "U Europi postoje 155 megabitni projekti unutar jednog grada izmedu nekoliko ustanova, postoji i projekt od 34 megabita koji bi trebala povezati dvadesetak zemalja, ali nitko nije povezao cijelu zemlju vezom od 155 Mbps. Za to je, naime, potrebna infrastruktura koja je u Europi iznimno skupa ili je uopce nema, a koju mi imamo zbog toga sto se HPT u gradnji infrastrukture razrusene u ratu nije vracao na vodice od bakrene zice, vec je postavljao opticke, daleko bolje kablove. HPI je tu svoju infrastrukturu dao na raspolaganje CARNetu. Istina sve mogucnosti te infrastrukture HPT zasad i ne moze iskoristiti, pa bi stajala neiskoristena, ali ipak mu treba zahvaliti zbog toga sto su izasli u susret CARNetu", rekla je Jasenka Gojsic, pomocnica ravnatelja Odjela za specijalne projekte u CARNetu.
Tehnologija ispred svijesti
Reci da je Hrvatska, zahvaljujuci CARNetu, po toj vezi na Internetu korak ispred drugih, stoga nije senzacionalisticka tvrdnja, nego lako provjerljiva cinjenica. Drugi je problem u tome sto u nas nisu dovoljno prepoznate mogucnosti koje otvara objavljivanje na Internetu, o cemu je na nedavno odrianom seminaru "CARNet, buducnost koja je vec pocela", govorio i mr. Predrag Pale, pomocnik ministra znanosti i tehnologije i direktor CARNeta. I Jasenka Gojsic, kad rezimira ono sto je CARNet dosad postigao, cesto napominje da u nas povezivanje preko Interneta ide relativno sporo, ali istice kako to nije tehnoloski, nego drustveni problem.
Rad CARNeta organiziran je u cetiri odjela. Prvi je zaduzen za infrastrukturu, drugi za usluge korisnicima, treci prati razvoj nove tehnologije (CARNet je potpisao nekoliko ugovora kojima on postaje beta-site, dakle, testira novi hardware ili software dok je jos u fazi ispitivanja), a cetvrti je zaduien za specijalne projekte, a zadaca mu je i da promovira i objasnjava sve to se u CARNetu radi, kakva je korist od njega, kako se moze upotrebljavati... Tehnologija se i dalje siri, a cetvrti odjel povezuje tu tehnologiju i njezine korisnike. Medu specijalnim projektima je i onaj vezan uz izlozbu "Znanost u Hrvata: Pridodoslovlje i njegova primjena", otvorenu do kraja listopada u Klovicevim dvorima na zagrebackom Gornjem gradu, na kojoj je CARNet takoder zastupljen.
Virtualna stvarnost
Tamo je, osim prikaza CARNetove mreze, napravljena aplikacija u VRML-u koja sve mrezne tehnologije vizualno prikazuje kao ured buducnosti. Posjetitelj se moze setati u tom uredu jer mu to omogucuje virtualna stvarnost. Na toj je izlozbi i segment "Znanost kroz rijec i sliku", u kojem ravnatelj Traumatoloske bolnice prof. Ninkovic prikazuje materijal iz emisije HRT-a sa snimkom neke operacije. Ta je operacija dakle stavljena na mrezu i to na dvije razine. U prvoj se laiku objasnjava sto je to operacija kraljeznice, a u drugoj razini profesor Ninkovic vrlo detaljno objasnjava sve sto se dogada tijekom zahvata, dakle to je razina za strucnjake.
Na strah koji neki pokazuju prema Internetu, da ce nam sad bogate zemlje "pokrasti" znanstvenike, lako je odgovoriti - ne, jer ti znanstvenici sad znaju da ne moraju ici u Ameriku da bi Amerika znala za njih.
Dosad je, dakle, vec mnogo ucinjeno, a izmedu ostalog gotovo je ostvarena prvotna namjera zbog koje je CARNet i osnovan - povezivanje akademskih institucija. To ce povezivanje uskoro biti potpuno dovrseno, pa ce u Hrvatskoj uskoro na Internet biti spojene ne samo sve znanstvene ustanove, nego i sve zgrade unutar tih ustanova, odnosno medusobnu vezu i vezu sa svijetom preko Interneta imat ce svako radno mjesto s kompjutorom, preko kojeg ce se moci izlaziti na mrezu.
"Kad upotrebljavamo rijec spojiti, mislimo na postojanje stalne veze, tako da svijet vidi tu ustanovu kao sto ona moze vidjeti svijet. Sve to vjerojatno ce dovesti do velike evolucije u broju korisnika", objasnjava Jasenka Gojsic, dodajuci kako je u pripremi jos jedan veliki projekt - "Svibor". To je program koji omogucava prikupljanje podataka o svim znanstvenim istrazivanjima u Hrvatskoj. Rezultati oko 1700 znanstvenih projekata, na koliko ih se otprilike sad radi u nas, bit ce sakupljeni na disketama i preneseni na mrezu, tako da ce se u cijelom svijetu moci vidjeti ta baza podataka - tko je sto radio, s kakvim rezultatima... Takva baza podataka je resurs koji ima rijetko koja zemlja na svijetu.
CARNet, buducnost koja je vec pocela? Izgleda da je doista tako, samo toga moramo biti u potpunosti svjesni, i iskoristiti tu buducnost na najbolji moguci nacin.
Feda Kalebic
CARNet u medijima