CARNet prema americkoj strategiji Vecernji list, 14.01.1996. Hrvatska pred dovrsenjem jedne od najkvalitetnijih informacijskih mreza u svijetu Valja iskoristiti sve prednosti koje CARNet pruza prezentaciji Hrvatske u svijetu Mogucnost brzog dobivanja informacije koja je upravo nastala, kao i brzog odasiljanja svjezih rezultata, od kapitalnog su znacaja za znanost, no ne samo za znanost. Pravodobni uvid u protok informacija od jednake je vaznosti i za razvoj neke zemlje u svim njezinim segmentima. Tako i buducnost Hrvatske nije zamisliva bez ukljucivanja u svjetski informacijski sustav, u kojem danas najvecu ulogu ima upravo kompjutorska komunikacija. Svjesno te cinjenice, Ministarstvo znanosti i tehnologije jos 1991. godine, tijekom najzesce agresije na Hrvatsku, potaknulo je osnivanje Hrvatske akademske istrazivacke i racunalne mreze CARNet kao sastavnog dijela Interneta, mreze svih mreza svijeta. - U gradnju CARNeta krenulo se u pocetku 1992. godine, investirajuci milijun americkih dolara. Potkraj 1994. drzava je u CARNet ulozila daljnjih 1,5 milijuna dolara. Zahvaljujuci tim dvjema investicijama Hrvatska ce za najvise dva mjeseca, kada planiramo prikljuciti na CARNet i posljednju znanstvenu instituciju u Hrvatskoj, imati razvijenu takvu informacijsku mrezu kojoj ce po standardu u svijetu biti ravna jedino Norveska - kazuje mr. Predrag Pale, pomocnik ministra znanosti i tehnologije i predsjednik Upravnog odbora CARNeta. Daljnji iskorak donijet ce ugovor kojeg ce istrazivacka mreza CARNet, koja odnedavno djeluje kao vladina agencija, potpisati ovih dana s HPT-om. Temeljem tog ugovora HPT ce, kako je planirano, najkasnije do Dana drzavnosti devet cvornih tocaka CARNeta optickim vlaknima povezati u novu mrezu. Nova jezgra CARNeta zasnovana na tzv. ATM tehnologiji i brzinama od 155 Mbps, omogucit ce da se putom tog medija velikim brzinama s jednog na mnoga odredista prenese ne vise samo tekst i staticka slika vec i neprekinuti govor, muzika, radiosignal, telefonski razgovor, videoemisija, TV program i sl. - Bit ce to toliko napredno da se s hrvatskom mrezom u svijetu nece moci mjeriti niti jedna zemlja - istice mr. Pale. Dodaje kako se pritom ne smije zaboraviti da se cjelokupni razvoj CARNeta zasniva iskljucivo na hrvatskom novcu i hrvatskoj pameti. Samo usporedbe radi, Madarska je za gradnju svoje mreze dobila u dva navrata po tri milijuna maraka bespovratnog kredita od PHARE programa, Poljska i Ceska dobile su pomoc u obliku placenih komunikacija s Europom. Hrvatska, izuzme li se pomoc koju nam je pruzila Austrija (preko koje tece nasa veza sa svijetom), nije dobila nista. Kako je moguce da je Hrvatska, s relativno malo novca i u vrlo teskim ratnim uvjetima, postigla takav uspjeh? - Sve je to bila samo stvar dobre procjene. Zahvaljujuci cinjenici da smo u taj pothvat krenuli gotovo od samog pocetka, bez nekih opterecenja o potrebitosti razvoja dosadasnje tehnologije, Hrvatska je prva u Europi pocela slijediti ne europsku, vec americku strategiju u razvoju informacijskih mreza. To je te '91. godine bilo toliko neobicno da o tome nigdje u Europi nismo smjeli javno govoriti. No sto se dogodilo? Dvije godine kasnije citava je Europa shvatila da je vlastita mreza, koju je pocela razvijati u strahu od americke premoci, bila cista zabluda. - objasnjava mr. Pale. Hrvatsku sada ocekuje mnogo rada na osmisljavanju kako iskoristiti sve prednosti koje CARNet pruza prezentaciji Hrvatske u svijetu. Jednako tako za Hrvatsku je od interesa i ulazak u projekte vrlo brzih mreza, koji bi omogucili da svaka informacija jednako brzo i kvalitetno, kao sto ce uskoro postati dostupna za oko 10000 korisnika CARNeta u Hrvatskoj, stigne i do 50 milijuna korisnika Interneta diljem svijeta. I. Kalogjera-Brkic CARNet u medijima